Žiri za dodjelu nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“  je donio odluku da se za 2020. godinu dodijele tri nagrade, jedna specijalna nagrada i pet specijalnih priznanja:

 

Nagrada za individualni doprinos: Ivo Đukanović
Nagrada za doprinos dijaspore: Fondacija “HEMIIAS”
Specijalna nagrada za životno djelo: dr Milorad Nikčević
Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou: Jugopetrol AD
Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici: NLB Banka AD Podgorica
Specijalno priznanje za doprinos dijaspore: Bošnjačko donatorski fond, Luksemburg
Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru: NVU Žene Bara
Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru: NVO Izvor života
Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru: Sabra Decević
Posthumno priznanje za dobročinstvo: Petar Vukčević

Svečanost dodjele će biti organizovana 29. januara, u velikoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“ u Podgorici, u 12h. Svečanost će biti organizovana u skladu sa epidemiološkim mjerama.

Dodjelu nagrade “Iskra” organizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Upravom za dijasporu i Privrednom komorom Crne Gore, a uz podršku Evropske komisije i Fonda braće Rokfeler.

 

Nagrada za individualni doprinos – Ivo Đukanović

 

Humanista iz Amerike, porijeklom Cetinjanin, koji već 30 godina živi i radi u San Francisku, uputio je vrijednu donaciju od 50.000€ zdravstvenom sistemu Crne Gore, za borbu protiv pandemije virusa Covid-19, namijenivši donaciju najstarijoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji, bolnici „Danilo I“ na Cetinju.

Uz Blaža Sredanovića, dobitnika nagrade Iskra u 2018. godini, Stanka Bubanju i dr Dušana Petranovića, Ivo Đukanović je osnivač Udruženja Crnogoraca Amerike, sa sjedištem u San Francisku. Osnovano 1994. godine, Udruženje je organizovalo mnogobrojne akcije pomoći i podrške građanima Cetinja i Crne Gore.

Sa Blažom Sredanovićem, Đukanović je utemeljivač sada već tradicionalne nagrade najboljem đaku Cetinjske gimnazije, koju prati novčani iznos od 1.000€. Nagrada je ustanovljena još prije 19 godina.

 

Nagrada za doprinos dijaspore – Fondacija „HEMIIAS“

 

Fondaciju „Hemiias“ je 2018. godine osnovao poznati dobročinitelj i privrednik Hajriz Brčvak, sa ciljem pružanja pomoći ekonomski ugroženim građanima, osobama sa zdravstvenim problemima i institucijama kao što su škole, obdaništa i bolnice. Fondacija prikuplja sredstva od članova, koje čine Hajrizova porodica i zaposleni iz Njemačke, dijaspora i svi zainteresovani ljudi i kompanije iz Crne Gore i inostranstva.

Za manje od 12 mjeseci u toku godine za nama, fondacija je prikupila preko 130.000€ (ovaj iznos ne uključuje lične i direktne donacije Hajriza Brčvaka), i uspjela da sprovede brojne aktivnosti:

• Obezbijeđeno je 13 tunela za dezinfekciju za 13 domovazdravllja, kao i 60.000 rukavica, 15.000 maski i 2.000vizira;
• Za 1,320 porodica iz cijele Crne Gore su obezbijeđeni paket sa osnovnim životnim namirnicama, u vrijednosti od 35.000€;
• Donirali su 2 respiratora i termometra, vrijednosti 19.500€;
• obezbijedili gotovo 20,000€ za izgradnju kuće za Jasminku Pačariz;
• obezbijedili su vozilo za prevoz pacijenata za Hitnu službu Bijelog Polja
• uputili pomoć udruženju Žene Bara kroz donaciju građevinskog materijala

 Apel Fondacije Hemiias da se pomogne sedmogodišnjem Kemalu Sijariću iz Bijelog Polja, da ode na liječenje u SAD, naišao je na veliki odaziv prošlog septembra. Za samo 48 sati otkako je na Facebook stranici Hemiiasa pokrenuta akcija sakupljanja pomoći, donirano je preko 17.000 dolara, od strane ljudi velikog srca sa mnogih adresa iz Crne Gore i dijaspore, dok su članovi Fondacije, porodica Brčvak i zaposleni u kompaniji Hajriza Brčvaka donirali još 10.000€, čime je Kemalu je obezbijeđeno da ode na liječenje u Ameriku.

Pomoć tokom kriznog perioda i epidemije, Fondacija je upućivala i u gradove van granica Crne Gore: Novi Pazar, Tutin, Sjenica, pokazujući da solidarnost i humanost ne poznaju granice.

 

Specijalna nagrada za životno djelo – prof. dr Milorad Nikčević

 

Doktor filološih nauka, književni istoričar, teoretičar i književnik, Milorad Nikčević je čitav svoj radni  vijek proveo u Hrvatskoj gdje je stekao univerzitetsku karijeru i potpunu naučnu afirmaciju, i gdje ga zovu graditelj mostova između dviju svojih domovina: one u kojoj se rodio, i one u kojoj već više od 50 godina živi i radi. Za stručni, naučni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada u Hrvatskoj. Posebno se ističe zlatni Pečat grada Osijeka 2003. „za izuzetna ostvarenja u području znanosti”, a godine 2014. hrvatski predsjednik Ivo Josipović uručio mu je državno odlikovanje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića“, za „višegodišnje zasluge za kulturu/znanost i približavanje njenih vrijednosti između Republike Hrvatske i Crne Gore“.

Milorad Nikčević je svoju zemlju i njene građane volio i pomagao perom i naučnim radom, uvijek na braniku onih koji su ugroženi i spreman na odbranu temeljnih vrijednosti građanskoga ustrojstva, ljudskih prava, sloboda i multikulturalizma. Svoja je pregnuća posvetio duhovnom identitetu svog naroda, približavajući ga pritom svim drugim narodima i zajednicama, u prvom redu onoj u kojoj je proveo radni vijek. O svom ruhu i kruhu je tragao za izvorima i poklanjao bogati bibliotečki fond insitucijama kulture. Posvećen tom višem cilju, uspijevao je da sačuva pribranost i savjest u danima kriza, a beskrajni entuzijazam naučnih davanja u svakom trenutku i uvijek.

 

Nagrada za doprinos na nacionalnom nivou – Jugopetrol AD

 

Brojnim ulaganjima, prvenstveno u oblasti edukacije, sporta i mladih, Jugopetrol AD pokazuje koliko je  važno odgovoriti na različite potrebe društva, a kroz više inicijativa, pružali su i materijalnu pomoć socijalno ugroženim porodicama i pojedincima.

Proteklih godinu dana, kompanija je realizovala veliki broj društveno odgovornih aktivnosti:

• Tokom prvog talasa pandemije korona virusa u martu 2020. godine, Jugopetrol je uputio donaciju  40.000 €, za nabavku dva respiratora;
• Preko Crvenog krsta, podijeljeno je 20 tona paketa humanitarne pomoći, vrijednosti 20.000€, za veliki broj porodica i pojedinaca, dok je volonterima Crvenog krsta donirano gorivo vrijednosti 5,000€. Ovoj akciji su se pridružili i zaposleni Jugopetrola, i odvojili dio svojih mjesečnih zarada za podršku ugroženima;
• U cilju olakšanog praćenja online nastave, donirali su školski pribor i osam televizora Dječjem dom Mladost u Bijeloj, vrijednosti od preko 8.000 €;
• Finansirali su uređenje Rimskog trga u Podgorici: donacija sadnica drveća sa ukrasnim žardinjerama, vrijedna 28.000€;
• U studijskoj godini 2019/2020. kompanija je stipendirala dva crnogorska studenta za boravak i studiranje magistarskih studija na Univerzitetu u Pireju;
• Donirano je gorivo opštinama Cetinje, Berane i Petnjica u periodu nepovoljnih zimskih uslova, požara i poplava;

Pred kraj godine su organizovali dodjelu novogodišnjih poklona djeci koja se tokom zimskih praznika nalaze na liječenju na Institutu za bolesti djece, u vrijednosti 4000 €, a zaposleni Jugopetrola su i ove godine učestvovali u akciji dobrovoljnog davanja krvi.

 

Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici – NLB Banka AD Podgorica

 

NLB Banka a.d. Podgorica kao članica NLB Grupe, svjesna je svoje uloge koja prevazilazi okvir finansijskog sektora. Svoj uticaj na finansijskom tržištu, između ostalog, duguju društveno odgovornom djelovanju u različitim oblastima (sport, zaštita životne sredine, zdravstvo, obrazovanje).

Tokom 2020. godine, NLB Banka je reagovala na izbijanje epidemije i njenih posljedica, sprovodeći čitav niz aktivnosti koje su uključivale angažman svih zaposlenih u banci:

• Donacija Nacionalnom koordinacionom tijelu u iznosu od 40.000€;
• Donacija posredstvom Udruženja banaka za nabavku respiratora za potrebe Kliničko bolničkog centra Crne Gore, u iznosu 4.000€;
• Donacija zaposlenih Crvenom Krstu Crne Gore u vidu 400 paketa hrane i higijenskih potrepština za bebe iz socijalno ugroženih porodica;
• Besplatna programerska obuka za 27 srednjoškolca iz Golubovaca, akademija u trajanju od 3 mjeseca za razvoj informatičkih vještina među mladima

Godinu je obilježio i projekat „Okvir pomoći“, kojim je na inicijativu NLB Banke, a u saradnji sa kompanijom Visa i medijskim partnerima „Vijesti“ i Metropolis Media, raspisan konkurs za besplatnu reklamnu podršku mikro i malim preduzećima, kako bi dobili potrebnu pomoć u suočavanju sa posljedicama korona krize. Od prijavljenih 80, 20 mikro i malih preduzeća je dobilo priliku za promociju. Šest preduzeća je zahvaljući projektu pokrenulo svoju web prodavnicu i svoje proizvode učinila dostupnim svim građanima u periodu pandemije. NLB Banka je za projekat opredijelila 45.000€, a zajedno sa učešćem medijskih partnera, vrijednost projekta iznosi preko 90.000€. Stoga se „Okvir pomoći“ može smatrati projektom koji je imao višestruke koristi za društvo u uslovima krize.

NLB Banka je odnedavno i potpisnica Principa Ujedinjenih nacija za odgovorno bankarstvo.

 

SPECIJALNA PRIZNANJA:

 

• Specijalno priznanje za doprinos dijaspore – Bošnjacko donatorski fond, Luksemburg

 

Bošnjacko donatorski fond je humanitarno udruženje osnovano 2007. godine. Glavni razlog osnivanja je bila želja da pomognu građanima svoje matične države, tako što će ulagati  prvenstveno u znanje – u obrazovanje mladih, budućih kadrova, koji će svojim znanjem doprinijeti razvoju crnogorskog društva. Do sada, ukupna vrijednost pomoći koju su uputili Crnoj Gori iznosi više od 100,000€.

Kroz projekte podrške studentima i djeci bez roditeljskog staranja, u zadnjih 12 mjeseci donirali su  11.000€, a od osnivanja Fonda, gotovo 75.000€. Podržali su i štampanje monografije KUD-a “Vrelo Ibra” iz Rožaja, pomogli liječenje jedne Helene, a kao pomoć prilikom izbijanja pandemije, uplatili su 5000€ opštini Petnjica i Crvenom krstu Bijelo Polje.  Kao i mnogo puta do sada, naša dijaspora je pokalaza i dokazala svoju solidarnost, i čvrstu vezanost za Crnu Goru.

• Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru – NVU Žene Bara

Od svog osnivanja, ovo udruženje je posvećeno pomaganju najugroženijima u Baru. Svakodnevno pripremaju obroke u Narodnoj kuhinji za 250 korisnika, od kojih je 70 djece. I u 2020. godini, pomaganje ugroženima je bio  njihov jedini cilj: kroz Narodnu kuhinju, kupovinu stana porodici Marinković, renoviranje stambenih jedinica nekoliko porodica na teritoriji Bara; pomagale su i nabavljajući namirnice,  garderobu, stvari za pokućstvo, ogrijev, finansijsku pomoć namijenjenu liječenju nekoliko sugrađana, volonterskim radom od preko osam časova dnevno.

Svakodnevno pripremaju i razne vrste džemova, sokove, etarska ulja, meleme, ručne radove, unikatne ukrase, od čije prodaje dijelom održavaju Narodnu kuhinju. Organizuju humanitarne bazare, kao i radionice namijenjene prikupljanju sredstava.

Sa početkom pandemije Covid 19, šalju apel preko društvenih mreža i okupljaju oko sebe 40 žena,  koje u svojim domovima počinju šivenje zaštitnih maski. Sašiveno ih je 10,000 i pokrenut veliki talas dobrote, ne samo u Baru, pa pomoć nije izostala ni prema drugim gradovima.

Obezbijeđeno je preko 1500 paketa pomoći u namirnicama i higijenskim proizvodima, nabavljeni i distribuirani ljekovi, i vrijednost ove pomoći je premašila 90,000€, dok je za pripremu preko 45,000 obroka u protekloj godini, za nabavku ogrijeva, medicinskih pomagala, garderobe i sredstava za liječenje obezbijeđeno gotovo 150,000€. Za kupovinu stana za porodicu Marinković, i renoviranje stambenih jedinica za nekoliko porodica, vrijedne Žene Bara su obezbijedile preko 50,000€..

• Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru: NVO Izvor života – Narodna kuhinja Nikšić

Krajem jula 2019. godine, uz podršku Opštine Nikšić i privrednika, NVO Izvor života je otvorila Narodnu kuhinju, nastavljajući svoj humanitarnu misiju podrške socijalno najugroženijim kategorijama pojedincima i porodicama. Pomoć i podrška su stizali sa svih strana, a od najveća od privrednika iz Nikšića, Podgorice, Bara, Herceg Novog i Cetinja, Fondacije Hemiias, i porodice iz Njemačke, koja želi da ostane anonimna.

U teškoj godini za nama, i do 400 obroka dnevno je pripremano, a obezbijeđeno je i dostavljeno 2,000 paketa humanitarne pomoći. Izgrađena je i opremljena kuća za porodicu Radulović iz Nikšića, adaptirano je više stanova i kuća socijalno ugroženih porodica u Nikšiću, Podgorici i Plužinama; prikupljena su sredstva za liječenje desetak osoba, obezbijeđena mjesečna pomoć u namirnicima za 9 porodica, pomoć starijim osobama koje žive same… Tu su i druge brojne akcije, poput obezbjeđivanja drva za ogrijev, paketa igračaka i novogodišnjih poklona djeci koja žive u siromaštvu, pomoć romskim porodicama u Nikšiću i Podgorici.

Vrijednost sveukupne pomoći koju je u protekloj godini obezbijedio Izvor života, iznosi preko 400,000€.

Sva ova humana djela svrstavaju NVO Izvor života, na čelu sa Konstantinom Ninom Vojinović, kao i NVO Žene Bara, na čijem čelu se nalazi Ljiljana Vujović, u red onih za koje se već daleko čulo, jer djela uvijek govore glasnije od riječi.

 

• Specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru – Sabra Decević

Sabra Decević daje izuzetno važan doprinos i svoj individualni pečat jednom od najvažnijih procesa u našoj državi – procesu socijalne inkluzije. Kao predsjednica NVU „Djeca Crne Gore“, Sabra već godinama radi na obezbjeđivanju sredstava za projekte od velikog značaja za lokalnu zajednicu, istovremeno pomažući i drugim organizacijama i roditeljskim udruženjima djece i omladine sa smetnjama u razvoju, kako u pripremi, tako i u realizaciji programa i projekata u čijem fokusu je ova ranjiva kategorija.

Nakon izbijanja pandemije u martu prošle godine, Sabra je u svojoj zajednici, putem donatorskih kutija koje su bile postavljene u većim marketima, organizovala akciju prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice sa teritorije opštine Tuzi, u periodu od marta do juna. Na ovaj način je uspjela da obezbijedi pomoć za 20 najugroženijih porodica, vrijednu više od 10,000€, u vidu osnovnih životnih namirnica i higijenskih sredstava. Istovremeno, obezbijedila je 53.000€ za projekte organizacije, koji su uvijek usmjereni na djecu i mlade i njihovo osnaživanje.

• Posthumno priznanje za dobročinstvo – Petar Vukčević
  

Petar M. Vukčević je rođen 1896. godine u Gluhom Dolu u Crmnici. Sa 17 godina odlazi u Sjedinjene Američke Države, u Arizonu, a već nakon dvije godine, sredinom 1915. god., stupa u crnogorske dobrovoljce, vraća se u Crnu Goru i postaje borac Lovćenskog odreda. Nakon kapitulacije crnogorske vojske 1916. godine, odveden je u austrougarsko zarobljeništvo, iz kojeg se vratio 1918. godine i postao pristalica ujedinjenja Crne Gore i Srbije i stvaranja Jugoslavije. U Ameriku se vratio 1920. godine, često mijenjajući poslove (uglavnom u rudnicima) i mjesto boravka narednih nekoliko godina.

U Minesoti je osnovao društvo „Crnogorski savez” i postao njegov sekretar. Od 1925. do 1935. godine živio je u Dirbornu i zaposlio se u Fordovoj fabrici. Tu je postao član Komunističke partije SAD. Tokom Velike ekonomske krize 1931. godine, ostao je bez posla, ali je bio partijski aktivan. Bio je član partijskog rukovodstva u odboru za Mičigen, organizovao klubove nezaposlenih radnika, zborove i pokrete u Fordovim fabrikama. 1934. godine se upoznao sa poznatim crnogorskim komunistom Nikolom Kovačevićem i postao saradnik lista „Slobodna riječ”, kojeg je Kovačević pokrenuo u Americi.

Tokom 1935. godine boravio je u Moskvi, a nakon povratka u SAD, radio je u Američkom komitetu za pomoć Jugoslaviji, na čijem čelu se nalazio čuveni violinista Zlatko Baloković. Vukčević je 1946. godine postao administrativni sekratar ove organizacije, koja je sakupljala i slala pomoć Jugoslaviji tokom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Za to je Vukčević dobio pisano priznanje od Eleonore Ruzvelt, počasne predsjednice ovog komiteta.

Vukčević je potom radio u Američko-slovenskom kongresu i bio sekretar nacionalne grupe pri Američkom pokretu za mir. Radio je u industriji, ali je tokom makartizma u Americi, kao član KP SAD, izgubio posao i živio od socijalne pomoći. Bio je sekretar partijske ćelije i član partijskog rukovodstva u Menhetnu. Obavljao je dužnost sekretara Jugoslovensko-američkog progresivnog kluba u Njujorku i u tom svojstvu je, 1976. godine posjetio Jugoslaviju. SFRJ ga je odlikovala Ordenom bratstva i jedinstva za zlatnim vijencem. Petar Vukčević je umro 30. oktobra 1980. godine i sahranjen je u Hejzltonu (SAD).

Svojim testamentom stvorio je zadužbinu u Crnoj Gori. U testamentu Petra Vukčevića se navodi:
„Novac koji je poslan na Jugobanku u Titograd (Podgorica), a to je 10.000 američkih dolara, i koji će se još poslati, a za koje sam opunomoćio V. S. Vukčevića i Jova Šuškavčevića, da posle moje smrti pošalju u Titograd za koje će Banka plaćati 10% godišnjeg interesa (*kamate). Svota originalno uloženog novca ne smije se dirati, ali od trećine interesa ostavljam da se svake pete godine čini pomen mojim poginulim rođacima, Vukčevićima i Bokanima, u Drugom svjetskom ratu u borbi protiv fašizma, a za bratstvo, jedinstvo i ravnopravnost naroda i narodnosti u SFR Jugoslaviji, kao i za bratstvo i jedinstvo cijelog svijeta, zašto sam se i ja borio.

Sa druge dvije trećine novca od interesa ostavljam da se svake pete godine ta suma daje jednom od najboljih Jugoslovena iz oblasti književnosti, umjetnosti ili nauke i da odbor od 3 lica koji će izabrati dobitnika bude za to određen od Crnogorske akademija nauka…

Moju biblioteku, u kojoj ima mnogo stotina knjiga na srpskohrvatskom, engleskom i ruskom jeziku, većinom političkog i naučnog karaktera, i veliki broj dokumenata istorijskog, političkog i društvenog značaja, u vezi sa mojom aktivnošću…brižljivo popisati, spakovati i poslati jednoj republičkoj biblioteci ili arhivu u Baru, Titogradu ili Cetinju u SR Crnoj Gori”.

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je svake pete godine iz Fonda Petra Vukčevića dodjeljivala nagrade mladim naučnicima i stvaraocima.